Close

Politike Naše stranke | Održivi razvoj

ODGOVORNO PROSTORNO PLANIRANJE

Oblast prostornog planiranja sigurno je jedna od najviše zanemarenih oblasti u strukturi vlasti Bosne i Hercegovine, ali i u javnoj debati o rješenjima značajnim za unapređenje života građana. Bez ikakvih nadležnosti na nivou BiH, a u FBiH u praksi svedena samo na kantone, oblast prostornog planiranja zahtijeva prije svega adekvatno pozicioniranje na nivou BiH, u okviru Ministarstva civilnih poslova u Sektoru ili Odsjeku za prostorno planiranje. Uspostavljanje ovog tijela jamčilo bi koordinaciju i mogućnost izrade državnog prostornog plana neophodnog radi bolje koordinacije prostornog planiranja između entiteta. Državni prostorni plan obezbijedio bi jasnu viziju upravljanja resursima, što bi dalje značilo definisano razvojno opredjeljenje države koje se od devedesetih godina prošlog vijeka naovamo dešava stihijski i na štetu resursa, bilo da se radi o šumama, rudama, poljoprivrednom zemljištu, vodi...

U legislativom smislu, pozicija prostornog planiranja u Vladi FBiH nije adekvatna jer je ovaj resor izdvojen kao zaseban što sprečava adekvatnu i nužnu koordinaciju između oblasti kao što su saobraćaj, infrastruktura i okoliš. Naša stranka smatra da je neophodno ovaj resor inkorporirati u resor s okolišem, a resor turizma iz postojećeg Federalnog ministarstva okoliša i turizma pripojiti Ministarstvu trgovine. Ovim bi se ne samo omogućila bolja koordinacija resora, već bi se smanjio i broj ministarstava na nivou FBiH, što bi dovelo do smanjenja budžetskih troškova.

U praksi, procedure koje su u primjeni su duge i komplikovane a istovremeno ne donose kvalitetne i provedive dokumente što dovodi do zaključka da je Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine potrebno temeljito izmijeniti u kontekstu procedure izrade, načina donošenja i perioda usvajanja planskih dokumenata. Naime, dvostepeni način izrade i donošenja prostorno-planske dokumentacije je sistem koji se ne primjenjuje niti u jednoj zemlji regiona, kao ni u EU, a isti dovodi do toga da su mnogi dokumenti kojima bi se odredile aktivnosti i mjere djelovanja u prostoru, uključujući i nacionalne spomenike, godinama u proceduri a prostor i njegova kvaliteta narušeni i degradirani. Važno je napomenuti i da se prilikom izrade prostornih planova često ne poštuje redoslijed radnji propisan stručnim standardima, što naročito važi za izradu studija ranjivosti prostora koje se ne izrađuju prije izrade prostornih planova. Dakle, i sama praksa izrade prostorno-planske dokumentacije, ali i prostorne politike u najširem smislu, nije usklađena s određenjima osnovnih dokumenata koji su oblikovali Evropsko zakonodavstvo u oblasti politika prostornog/regionalnog razvoja te potpuno zanemaruje postulate integralnog prostornog planiranja. Kako bi se pospješila kvaliteta i optimizirao stepen provedivosti planova nužno je izmijeniti i unaprijediti Uredbu o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata, ali i usvojiti Pravilnik o bližem sadržaju planskih dokumenata.

Trenutno stanje u ovoj oblasti, u svakodnevnom životu, reflektuje se na sljedeći način: Prostorni plan Federacije BiH usvaja se u Parlamentu FBiH u svim svojim fazama izrade zbog čega je mogućnost političke opstrukcije velika i zbog čega se na ovaj dokument u Federaciji čeka već punih deset godina. Stanje u prostoru ne miruje, što znači da se i parametri mijenjaju, te je nužno revidirati i ulazne podatke prije nastavka izrade dokumenta što ponovo znači produženje roka izrade ali i nova finansijska opterećenja za Federaciju BiH. Mi smatramo da je potrebno da se najveći dio prostornog plana usvaja na nivou Vlade FBiH dok bi Parlament FBiH dao samo konačnu verifikaciju dokumenta. Ovim bi se znatno ubrzao rad na prostornom planiranju u FBiH.

Neophodnim se čini međuentitetsko, interresorno i sinhronizovano djelovanje institucija s različitih nivoa, zbog čega je potrebno da vlade entiteta, distrikta i kantona uključe i druga resorna ministarstva, a naročito općine/opštine i gradove, s obzirom na njihove izvorne nadležnosti u oblasti planiranja i upravljanja prostorom. Naime, prema podacima Ureda za reviziju institucija FBiH za 2017. godinu stanje u velikom broju lokalnih zajednica u BiH po pitanju prostornog planiranja i korištenja prostora kao jednog od najznačajnijih, a u isto vrijeme nenadoknadivih resursa je alarmantno, pa tako procenat bespravno izgrađenih objekata u pojedinim općinama/opštinama prelazi 50% (npr. Lukavac 70%). Uzroci pojave bespravne gradnje su brojni, ali svakako jedan od njih je komplikovana i duga te finansijski zahtjevna procedura, te planovi čija izrada dugo traje, ne uključuje građane i investitore na adekvatan način i koji u konačnici nisu provodivi.

Adekvatno prostorno planiranje pomoglo bi i u rješavanju problema brzine izdavanja građevinskih dozvola i urbanističkih saglasnosti. Istovremeno, neophodno je na svim nivoima osigurati investitorima sveobuhvatne i lako dostupne informacije o mogućnostima i uslovima gradnje, administrativnim koracima i dokumentaciji potrebnoj za izdavanje građevinskih dozvola, ali i poduzeti aktivnosti u cilju izrade nedostajućih prostornih planova i usaglašavanja postojećih planova užeg područja s planovima šireg područja.

S tim u vezi, nužno je da općine/opštine/gradovi s obzirom na njihovu nadležnost da neposredno odlučuju o planiranju i uređenju prostora, kroz postupak izdavanja građevinskih dozvola osiguravaju plansko korištenje prostora.

Takođe, važno je težiti tome da se omogući pribavljanje dokumenata neophodnih za izdavanje građevinskih dozvola po službenoj dužnosti te da se osigura digitalizacija u prostornoj politici, počev od razvoja sistema e-planova, razvoja integrisanog sistema prostornih podataka, razvoj sistema e-dozvola, registara i evidencije iz oblasti korištenja objekata i zemljišta iz nadležnosti Federacije BiH, zaštite nacionalnih spomenika, energetske efikasnosti energetske obnove javnog sektora itd.

01.

Počnimo se baviti okolišom

02.

Održiva energetska politika

03.

Pametni gradovi