Close

Politike Naše stranke | Održivi razvoj

POČNIMO SE BAVITI OKOLIŠOM

Naša stranka želi odgovorno pristupiti problemu zagađenja bosanskohercegovačkih gradova. Smatramo da je osnova rješavanja ovog problema u primjeni standarda energetske i energijske efikasnosti, promjeni sistema izdavanja okolinskih dozvola, ali i u uvođenju i primjeni zelenih javnih nabavki te promjeni politike korištenja resursa i energetske paradigme u našoj državi.

Energetska efikasnost u zgradarstvu je imperativ bez kojeg nije moguće riješiti problem zagađenja zraka u bosanskohercegovačkim gradovima, ali ni produžiti životni vijek zgrada, smanjiti izdatke za grijanje, hlađenje i električnu energiju niti osigurati ugodnije i kvalitetnije stanovanje. Zbog toga je značajno da Fond za zaštitu okoliša kao javni organ na nivou FBiH poveća transfere za ovu namjenu, uspostavi bolju saradnju i koordinaciju s međunarodnim fondovima (EBRD, Svjetska banka, UNDP, GIZ i dr.) koji su spremni na finansiranje projekata iz ove oblasti te utvrdi sve dostupne izvore finansiranja raspoložive za FBiH. Važno je napomenuti da je prema Okvirnoj energetskoj strategiji BiH do 2035. godine procijenjeno da Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za ostvarenje ušteda, upravo u sektoru zgradarstva, koji ima preko 50% udjela u finalnoj potrošnji energije. Kao prvi korak potrebno je napraviti pouzdanu bazu podataka o postojećem stanju stambenog fonda u cijeloj Bosni i Hercegovini te izraditi dugoročnu strategiju za obnovu zgrada, koja je ujedno i obaveza prema usvojenim direktivama. Prijedlog je da se u sklopu programa razmotre upravo termalne sanacije objekata sa sobnim grijanjem i snižavanje njihovih energetskih potreba, a potom i načini i sistemi grijanja stambenih objekata. Važnost rješavanja pitanja pojedinačnih ložišta kao najvećih zagađivača je takođe imperativ koji bi pretpostavio nove sisteme grijanja i nove energente.

Provođenje ovih mjera će omogućiti i potaknuti angažman domaćih kapaciteta za proizvodnju ekološki prihvatljivih građevinskih materijala i opreme, ali i potencirati principe cirkularne ekonomije i upotrebe prirodnih materijala u građevinskom sektoru, kao što su ovčija vuna, drvo, slama, čime naša zemlja obiluje. Da bi se ovi proizvodi mogli certifikovati i naći širu primjenu u domaćem građevinarstvu i izvozu, potrebno je transponovati Uredbu Europske unije o građevinskim proizvodima i u tom smislu izmijeniti entitetske zakone o građevinarstvu. Time će se omogućiti da se za ove proizvode mogu izdavati CE certifikati. Poticaj građevinskoj industriji značio bi i poticaj izmjeni obrazovnog sistema te snažniji impuls na prekvalifikacije i dokvalifikacije radne snage, ali i osnaživanje veza između obrazovnog, istraživačkog i proizvodnog sektora.

Sistem okolišnih dozvola i njihovo izdavanje od strane kantonalnih ministarstava u FBiH nije dao željeni učinak u smislu kontrole zagađenja i uspostavljanja nadzora nad zagađenjem i izgradnjom postrojenja koja imaju negativan učinak na okoliš. Ovo je posljedica općeg nedostatka inspekcijskih kapaciteta, osoblja nadležnog za poslove zaštite okoliša u kantonima, prevelikog broja dozvola koje se izdaju na različitim nivoima vlasti kao i nejasnoća u vezi s tim koji inspekcijski organ vrši nadzor nad različitim dozvolama. Ono što mi želimo uraditi je prije svega uspostaviti koherentan sistem inspekcijskog nadzora koji bi spriječio zloupotrebe u sistemu okolišnih dozvola. Namjeravamo natjerati inspekcije da imaju sistem nulte tolerancije prema svima koji prekrše dozvoljene nivoe zagađenja, odnosno da uspostave slijed koraka kojim će najkrupniji zagađivači u ovoj zemlji početi poštovati zakon. Jedino tako možemo spasiti naše gradove od zagađenja.

Jasno je da tempom sadašnjeg napretka i održanjem postojećeg nivoa izdvajanja sredstava BiH neće riješiti probleme u oblasti okoliša u nekoliko narednih dekada. Budući da sredstva EU za ove namjene neće u punom iznosu biti dostupna sve dok ne postanemo zemlja članica (a vrlo je neizvjesno kada će se to desiti) što znači narednih nekoliko godina, mi smatramo da država mora naći sredstva razvojnih banaka kojima će finansirati projektne aktivnosti iz oblasti poboljšanja energetske efikasnosti. No, kako su kapaciteti BiH za zaduživanje nedovoljni da pokriju potrebe u sektoru okoliša (primjera radi, samo provođenje četvorogodišnjeg plana za zaštitu okoliša u Kantonu Sarajevo košta 220 miliona KM) BiH mora da pronađe druge načine kako bi unaprijedila finansiranje u ovom sektoru i ohrabrila građane da štite okoliš.

Bosna i Hercegovina na putu ka evropskim integracijama, ukoliko taj put nije samo deklarativan, mora proći značajnu reformu i harmonizaciju zakona i propisa. Isti proces očekuje i građevinski sektor koji se još uvijek oslanja na krute, konvencionalne i zastarjele zakone i propise, a kako bi se u konačnici ostvarili i konkurentnost na tržištu i smanjenje energije u proizvodnji, gradnji ali i korištenju objekata, te postigla zadovoljavajuća kvaliteta života. Pomak u građevinskom sektoru u kontekstu energetske politike značio bi otvaranje novih radnih mjesta, zelenih radnih mjesta od obrazovnog do proizvodnog sistema te prelazak iz socijalne na snažnu razvojnu politiku, koja je u ekonomski nesigurnom društvu više nego nužna.

Jedno od rješenja koje vodi ka tome je uvođenje zelenih javnih nabavki. Zelene javne nabavke pretpostavljaju rješenje u kojem se prilikom odabira najpovoljnijeg ponuđača prilikom javnih nabavki roba i usluga od strane državnog organa kao jedan od kriterija u obzir uzima i efekat na okoliš. Primjera radi, kod ovakvih javnih nabavki prioritet bi se dao recikliranom papiru, električnim automobilima, energetski efikasnim zgradama, uslugama čišćenja kod kojih se koriste manje štetni preparati za čišćenje... Iskustva Hrvatske, koja je od 2015. počela s postepenom primjenom zelenih javnih nabavki, pokazuju da je moguća postepena održivost ovog sistema i da se radi o mjeri koja stimulira proizvođače na postepeni prelazak na korištenje ekološki neutralnih proizvoda i usluga. Zakon o energetskoj efikasnosti na nivou FBiH je donesen i sadrži odredbe o zelenim javnim nabavkama, ali bez izmjena Zakona o javnim nabavkama BiH neće se moći primjenjivati.

01.

Odgovorno prostorno planiranje

02.

Održiva energetska politika

03.

Pametni gradovi