1.    Bosna i Hercegovina treba biti uređena kao demokratska, multietnička, složena, funkcionalna i decentralizirana država sa tri nivoa vlasti: lokalnim, regionalnim/entitetskim i državnim. Nadležnosti ta tri nivoa trebaju biti usklađene sa političkom praksom Evropske unije, pri čemu lokalnu vlast treba urediti prema principima lokalne samouprave koji vladaju u Evropskoj uniji, regionalnu/entitetsku također prema principima karakterističnim za prakse zemalja članica EU, a državnu vlast prilagoditi u potpunosti potrebama integracije u EU.

 

2.    Naša stranka smatra da se izborni zakon treba postaviti tako da BiH bude tretirana kao jedinstvena izborna cjelina, a u izbornom zakonu ne smiju se kolektivna prava ni u kojem pogledu nadrediti individualnim.

 

3.    U budućoj ustavnoj organizaciji BiH postojeću praksu ostvarivanja prava tri konstitutivna naroda na principima podjele teritorija isključivo po etničkom kriterijima neophodno je zamijeniti praksom koja će etnička prava ostvarivati unutar institucija. Stoga Naša stranka predlaže da se prava tri konstitutivna naroda ostvaruju prema principima institucionalne ravnopravnosti i institucionalne autonomije na sve tri razine vlasti u zakonodavnim i izvršnim organima vlasti, te javnim i državnim institucijama. Međuetnička ravnopravnost treba biti ostvarena prema načelu potpunog i do kraja izvedenog pariteta na cjelokupnom teritoriju BiH. Samo na taj način moguće je prevladati sadašnju praksu etničke dominacije, diskriminacije i marginalizacije, pri čemu logika etnoteritorijalnog cijepanja zemlje proizvodi tzv. konstitutivne manjine i konstitutivne većine.

 

4.    Prava nacionalnih manjina, uključujući i prava građana i građanki koji se etnički ne izjašnjavaju, trebaju biti ostvarena u skladu sa Okvirnom evropskom deklaracijom o pravima manjina. To podrazumijeva da se u izvršnim i zakonodavnim organima vlasti mora predvidjeti određeni broj predstavnika nacionalnih manjina i građana koji se etnički ne izjašnjavaju, što znači da se nacionalnim manjinama i građanima koji se etnički ne izjašnjavaju mora omogućiti učešće u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na sve tri razine i na ukupnom teritoriju BIH.

 

5.    Svaki građanin BiH, bez obzira na svoju etničku, polnu, rodnu, klasnu ili ma koju drugu pripadnost mora biti zaštićen zakonskom regulativom u skladu sa Međunarodnom poveljom o ljudskim pravima. A to podrazumijeva da se u ustavnim rješenjima ne smije kolektivno, odnosno etničko pravo nadrediti individualnom, tj. pravu svakog građanina. Svaki građanin, također, ne smije biti diskriminiran i marginaliziran po bilo kojem osnovu, a neophodno je stvoriti takva ustavna rješenja koja će omogućiti pravo svakom pojedincu da se bez obzira na svoju etničku ili ma koju drugu pripadnost može kandidirati za bilo koju funkciju na bilo kojoj razini vlasti.

 

6.    Kao drugostepeno političko pitanje, u situaciji kada se institucionalnom ravnopravnošću i autonomijom ostvare i budu zaštićena prava tri konstitutivna naroda, teritorijalna organizacija BiH može se mijenjati samo uz potpuni konsenzus sva tri naroda. Dok se ne postigne takav etnički konsenzus, Naša stranka smatra da je neophodno u okviru postojeće administrativno-teritorijalne organizacije uvesti ekonomske oblasti prema kriterijima zemalja članica EU. To podrazumijeva da se u skladu sa evropskim modelom regionalizacije ove oblasti uključuju u proces prekogranične saradnje u različitim društvenim, ekonomskim, privrednim, kulturnim, obrazovnim i drugim procesima.  

 

7.    Naša stranka smatra da u budući ustav treba ugraditi načelo etničkog veta kada je u pitanju bilo koji oblik teritorijalne disolucije zemlje. Princip etničkog veta može se primjenjivati isključivo u parlamentarnim procedurama, i to u drugom, tj. domu naroda u dvodomno organiziranim državnom i entitetskim/regionalnim parlamentima. Osim veta na bilo koji oblik disolucija zemlje, etnički veto ne može biti neograničen, pa ga je neophodno vezati isključivo za prava zaštite etničkog kulturnog, religijskog ili nekog drugog prava izvedenog iz etničkog identiteta.

 

8.    Naša stranka smatra da Bosna i Hercegovina, kao multietnička zemlja njena tri konstitutivna naroda i njenih građana, mora imati jednog predsjednika. On će se birati po principu rotiranja mandata, i to tako da na svakim narednim izborima mora biti iz sastava drugog, odnosno trećeg konstitutivnog naroda, dok bi četvrti mandat pripadao predsjedniku koji se bira iz sastava nacionalnih manjina ili sastava građana i građanki koji se etnički ne izjašnjavaju, odnosno spadaju u sadašnju ustavnu kategoriju ostalih. Izbor predsjednika bio bi određen posebnim zakonskim procedurama, pri čemu bi one morale biti postavljene tako da sprečavaju bilo koji oblik etničke, polne, rodne ili ma kakve druge identitarne majorizacije, odnosno marginalizacije i diskriminacije.

 

9.    Naša stranka smatra da se Ustav BiH ne može mijenjati bez široke javne i stručne rasprave, pri čemu politički subjekti ne mogu ni na koji način biti iznad institucija države. Naša stranka također smatra da je neophodno u nadležnim institucijama države formirati ustavotvornu skupštinu i savjet za ustavne promjene. Savjet za ustavne promjene neophodno je formirati isključivo prema kriterijima struke, a ne politike, što podrazumijeva da članovi/ice savjeta ne mogu biti osobe iz političkih partija.